Sinopsis

30. HERCEGNOVSKE APRILSKE POZORIŠNE SVEČANOSTI

14. april u 20:30 časova

Balet na muziku Vojislava Vokija Kostića,
KO TO TAMO PEVA

po ideji Ljubivoja Tadića, libreto predstave inspirisan je scenarijom istoimenog filma Dušana Kovačevića, reditelja Slobodana Šijana
Koreografija i režija: Staša Zurovac
Asistent koreografa: Olja Jovanović Zurovac
Kostimograf: Katarina Radošević Galić
Scenograf: Žorž Draušnik

Izvodi: baletski ansambl Narodnog pozorišta u Beogradu
direktor baleta u godini premijere: Konstantin Kostjukov

Na samom početku je postojala izvesna strepnja kako će kulturna javnost prihvatiti činjenicu da neko ima smelosti da postavi Ko to tamo peva u baletskoj formi, posebno zbog antologijskog filma iz 1980. godine. Ipak, već na premijernom izvođenju, 22. decembra 2004. godine, sve sumnje su otklonjene. Poklonici baletske umetnosti oduševljeno su je prihvatili, a naklonost su joj iskazali ne samo novinari i kritičari, već i oni koji do tada nisu posećivali baletske predstave.

Od prvih taktova publika diše sa izvođačima i postaje još jedan putnik u suludoj vožnji. U pokušaju da analiziramo fenomen uspeha baleta Ko to tamo peva, dolazimo do mnoštva simbola koji joj daju posebnu specifičnost, a koje publika prepoznaje,  poput Autobusa kao kutije u kojoj su zatvoreni ljudi na putu bez povratka. U okviru te klaustrofobične konstrukcije sudaraju se različiti karakteri koji predstavljaju sliku našeg mentaliteta, ali i paradigmu života koji nikada nije bio lagodan na raskršću Istoka i Zapada. Balet je prepun arhetipskih simbola  koji su utkani u naša bića i zato ih tako nepogrešivo prepoznajemo i razumemo. Opozitne strukture čine naš život i otkrivamo ih i u kultnim scenama baleta poput Svadbe i Sahrane, likovima Smrti i Anđela i konačno Vojske koja je simbol različitih ratova koje, nažalost pamte brojne generacije sa ovih prostora. Vešt i lucidan koreografski i rediteljski rukopis Staše Zurovca približio je ovu predstavu i publici širom sveta, što dokazuju i brojna gostovanja:  Bogota (Kolumbija), Rim (Italija), Toronto i Otava (Kanada), Kairo (Egipat), Budva i Tivat (Crna Gora), Banjaluka (Republika Srpska), Skoplje (Makedonija), Temišvar (Rumunija) i Sarajevo (Bosna i Hercegovina), BITEF 2005

Brankica Knežević